Meditacija To je drevna praksa koja ima za cilj trenirati um da postigne stanje opuštenosti, koncentracije i samospoznaje. Na tibetanskom, riječ za meditaciju znači "upoznati se", što nam govori njezinu svrhu: upoznati um s pozitivnim navikama poboljšati našu percepciju i kvalitetu života.
Vrste meditacije
Postoje različite tehnike meditacije, ali možemo ih klasificirati u dvije glavne vrste:
Meditacija za koncentraciju (Šamata o Cjevanica)
Meditacija Šamata Cilj mu je smiriti um i trenirati pažnju. Obično se fokusira na objekt koncentracija određeni, poput disanja ili mentalne slike. Kroz ovu praksu postiže se stanje neutralnosti i mentalnog mira, smanjujući raspršenu mentalnu aktivnost.
Ključne prednosti uključuju:
- Veći kapacitet od koncentracija i fokus.
- smanjenje od stres i tjeskobe.
- Bolja kontrola nad emocije.
Analitička meditacija (Vipassana o Lhakton)
U meditaciji Vipassana, želimo provesti a duboka analiza od stvarnosti. Za razliku od Shamate, koja se fokusira na čistu koncentraciju, Vipassana nas vodi do svjesna introspekcija gdje promatramo svoje misli i emocije bez da ih osuđujemo.
Dobrobiti ove vrste meditacije:
- Gradonačelnik samospoznaja i odraz.
- razvoj samilost i empatije.
- Promjena u percepciji stvarnosti za više uravnotežena.
Četiri stupa meditacije
Bez obzira na vrstu meditacije koju odaberemo, na njoj se treba temeljiti učinkovita sesija četiri bitne točke:
1. Zauzmite pravilno držanje
Držanje tijela igra ključnu ulogu u meditativnom iskustvu. Neki aspekti koje treba razmotriti su:
- Noge i koljena: Mogu se prekrižiti u položaju lotosa ili odmarati na podu. Preporučljivo je koristiti jastuk za veću udobnost.
- ruke: Tradicionalni položaj sastoji se od stavljanja desne ruke preko lijeve s nježnim dodirom palčeva.
- Leđa: Trebao bi biti ravan, ali ne krut.
- Oči: Mogu biti škiljeni ili fokusirani na neutralnu točku.
- disanje: Trebalo bi biti sporo i prirodno.
2. Stvorite pozitivnu motivaciju
Prije početka meditacije, važno je razjasniti svrhu naše prakse. Neki ciljevi mogu biti:
- traženje duševni mir.
- Smanjite svakodnevni stres.
- Poboljšati naš odnos s sebe i ostali.
3. Započnite meditaciju
U ovoj fazi fokusiramo se na objekt koncentracija izabran. Ako vježbamo Shamatu, koncentriramo se na svoje disanje ili na zvuk. Odlučimo li se za Vipassanu, analiziramo svoje misli bez vezivanja za njih.
4. Posvećenje zaslugama
Završetak meditacije s pozitivnom namjerom pomaže nam kanalizirati generirana energija. Svoju praksu možemo posvetiti dobrobiti sebe i drugih.
Fiziološke i psihološke dobrobiti meditacije
Brojne studije pokazale su opipljive dobrobiti meditacije u tjelesnom i mentalnom zdravlju:
Dobrobiti za tijelo
- Smanjenje krvnog tlaka.
- Jačanje imunološkog sustava.
- Bolja kvaliteta sna.
Dobrobiti za um
- Gradonačelnik emocionalna ravnoteža.
- Smanjenje od stres i tjeskobe.
- Povećani kapacitet od koncentracija.
Kako integrirati meditaciju u svoj svakodnevni život
Iako se meditacija isprva može činiti kao složena praksa, uz male prilagodbe možemo je uključiti u svoju rutinu:
- Rezervirajte mjesto i vrijeme: pronađite mirno mjesto bez ometanja.
- Započnite s kratkim sesijama: pet minuta dnevno može napraviti razliku.
- Isprobajte različite tehnike: pronađite onaj koji vam najviše odgovara.
- Uključite svjesnost u svoje dnevne aktivnosti: bilo da hodate, jedete ili svjesno dišete.
Meditacija je moćan alat koji nam omogućuje transformaciju uma i poboljšanje našeg blagostanja. Stalnim vježbanjem možemo eksperimentirati prednosti jasnijeg i uravnoteženijeg uma.
